Sjećanje na Petra Strčića

Petar Strčić (foto: B. Purić)nedjelju 23. lipnja 2019. Rijeci je u 83. godini života umro akademik Petar Strčić, istaknuti hrvatski povjesničar arhivist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti umjetnosti. Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, gdje je sahranjen 27. lipnja 2019. godine. 

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. godine. Od 1961. do 1978.godine radio je u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, te od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000. godine, a od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. 

Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke. 

Opširnije:Sjećanje na Petra Strčića

Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića

Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Malom Lošinju tiskala još jedno vrijedno izdanje, knjigu Nevere. Roman o otoku autora Tomislava Gospodnetića. Kao što je sugerirano u podnaslovu, priča je to o previranjima na Lošinju tijekom 20. stoljeća, ispripovijedana kroz sudbinu Bepa Jadrošića i njegove obitelji.  

Predstavljanje knjige održano je 13. veljače 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj na kojem su, uz autora, govorile i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Čović te profesorica povijesti Lidija Kosmos koja je dala povijesni okvir radnje romana. Predstavljanje je moderirao predsjednik Katedre Julijano Sokolić, ujedno i autor predgovora knjige. Program je uveličala i klapa Čikat. 

Opširnije:Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića

Večer za Balotu

Olivela Franko, Julijano Sokolić i Marijana Dlačić (foto: B. Purić)

Večer za Balotu naziv je prigodnog programa kojim je Katedra Čakavskog sabora Cres – Lošinj obilježila 120. obljetnicu rođenja i 55. godišnjicu smrti ekonomista, sveučilišnog profesora, novinara i književnika Mije Mirkovića – Mate Balote.

Mijo Mirković, poznatiji kao Mate Balota, rođen je u Raklju 28. rujna 1898., a umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. U Pazinu je započeo gimnazijsko obrazovanje koje je završio u Moravskoj, kamo je evakuiran s obitelji tijekom Prvog svjetskog rata. Studirao je u Zagrebu, Beogradu, Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je 1923. i doktorirao disertacijom iz ekonomije. Budući da je u međuratnom razdoblju njegova rodna Istra pripala Italiji, svoj je radni vijek započeo u tadašnjoj Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji), prvo na pravnome fakultetu u Subotici, a kasnije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu. Od 1957. godine pa do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je velik broj knjiga i članaka iz područja ekonomije, pri čemu je pisao i o gospodarstvu cresko-lošinjskog otočja.

Opširnije:Večer za Balotu

Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke

Urednik Zavičajne biblioteke Bernard Balon (foto: B. Purić)

Krajem listopada Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj predstavila je dvije svoje publikacije: zbornik 30 godina Katedre  Čakavskog sabora Cres - Lošinj te pripovijetku creskog pisca Ante Tentora, Lijepa Mare. O zborniku, ujedno i o radu  Katedre, govorio je njen predsjednik Julijano Sokolić. Spominjući početke djelovanja, osvrnuo se na sam čin ustanovljenja  Katedre 31. listopada 1987. godine u hotelu Punta u Velom Lošinju gdje je, povodom 100. obljetnice od osnutka Hrvatske  čitaonice u Malom Lošinju, održan znanstveni skup Čitaonički pokret u jugoslavenskim zemljama u XIX. stoljeću. Osvrnuo  se i na dvojicu zaslužnih kulturnih djelatnika: Branka Fučića koji je, među ostalim, uredio Glagoljski lapidarij u Valunu te  Andre Vida Mihičića (Beli, 1896. - Mali Lošinj, 1992.), povjesničara umjetnosti i pjesnika čije je dvije zbirke poezije izdala  Katedra, a koji je tadašnjoj Općini Cres-Lošinj poklonio svoju vrijednu zbirku umjetnina, sada izloženu u palači Fritzi  Lošinjskog muzeja. Od publikacija Sokolić je istaknuo dvije koje se svojim značajem izdvajaju od ostalih: Muku Gospodina  našega Isukarsta  koju je Franić Vodarić napisao krajem 17./početkom 18. stoljeća te Besedar Bejske Tramuntane Nikole  Velčića. Posebno su spomenute udruge, kolektivni članovi Katedre: Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne i kulturne baštine "Tramuntana" u Belom, Zavičajno društvo "Bratohna" u Valunu, Zavičajno društvo "Puntari" u Punti Križa te  Zavičajno i dobrotvorno društvo "sv. Frane" Nerezine - New York 1898 u Nerezinama.

Opširnije:Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke

Zavičajni kalendar obogatio knjižnicu osnovne škole

 

 

 

 

 

 

 Na priredbi održanoj povodom Dana Osnovne škole Maria Martinolića u Malom Lošinju, koji se obilježava 19. svibnja,   pozdravnu riječ održao je i predsjednik Katedre, Julijano Sokolić. Tom prigodom poklonio je osnovnoj školi nekoliko   primjeraka Zavičajnog kalendara cresko-lošinjskog otočja koji je Katedra izdala u sklopu nakladničke cjeline Otočki   ljetopis Cres-Lošinj.

In memoriam - Marija Rogić

U petak, 4. svibnja 2018. g., preminula je Marija Rogić (rođ. Žic), dugogodišnja članica Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj. Rođena je u Cresu 1935. g. gdje je i pohađala osnovnu školu, a zatim Učiteljsku školu u Puli. Od 1953. g. radi u Osnovnoj školi u Cresu, gdje je ostala do umirovljenja 1988. g. Njezine školske i izvanškolske aktivnosti bile su nebrojene i Marija ih je nastojala pošteno i ljudski odraditi. Među ostalim, uključila se u rad Društva "Naša djeca", Kulturno-povijesno društvo "Naša sloga" te u Omladinsku organizaciju. Vodila je tamburaški zbor u osnovnoj školi i volontirala u Gradskoj knjižnici. Bila je i u odboru Mjesne zajednice Cres, vijećnica u Skupštini Općine Cres-Lošinj, predsjednica Samoupravne interesne zajednice za kulturu Općine Cres-Lošinj i tajnica Društva prijatelja Cresa. Pri osnutku Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj 1987. g. izabrana je u Predsjedništvo, kasnije Upravni odbor, u kojem je djelovala dvadeset godina. Od 2004. bila je deset godina predsjednica Udruge umirovljenika Grada Cresa, a za svoje zasluge Grad Cres joj je 2006. g. dodijelio nagradu za životno djelo – Priznanje Frane Petrića.

O Katedri na Creskim analima

 

U petak, 4. svibnja 2018. godine u velikoj dvorani Zajednice Talijana u Cresu održan je II. znanstveno-stručni skup „Creski anali: od starine do današnjih dana“. Na skupu su održana 23 izlaganja različite tematike, s jedinim „ograničenjem“ da su vezana uz otok Cres ili njegove stanovnike. Izlaganja su raspoređena u 4 tematska bloka, a predsjednik Katedre, dr. sc. Julijano Sokolić govorio je o dugogodišnjoj prisutnosti i kulturno-prosvjetnom djelovanju Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj koja je prošle, 2017. godine obilježila 30-tu godišnjicu od osnutka. Predviđeno je da se izlaganja uobliče u članke koji će biti objavljeni u zborniku.

 

 

Pinčić - svjedok povijesnih obrata

U spomen na pjesnika, novinara i putopisca Nika Pinčića (1902.-1967.), u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju održana je književna večer, repriza one održane u prosincu u Ćunskom.

Pod nazivom "Mikulin život", nakon uvoda Julijana Sokolića iz Katedre Čakavskog-sabora Cres-Lošinj i Armide Vlašić iz Gradske knjižnice, Pinčićeve su stihove interpretirali članovi lošinjskog Kazališta "Josip A. Kraljić" - Lučano Nikolić, Boris Šegota i Yvonne Vidulić, uz klavirsku pratnju Gordane Šegota, koja je ovim povodom prvi put podarila glazbu nekima od stihova svestranog autora.

Opširnije:Pinčić - svjedok povijesnih obrata

Joomla templates by a4joomla