Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
- Detalji
- Kreirano Petak, 01 Studeni 2019 22:45
U Malom Lošinju i Cresu predstavljena je knjiga Život i znanost Elsa Kuljanića, akademika i doktora tehničkih znanosti, svestrane ličnosti iznimno bogate i plodne karijere, ali i velikog zaljubljenika u svoj rodni kraj. "Ja sam otočanin koji je došao na svijet u Stivanu na otoku Cresu uoči Drugog svjetskog rata, 19. studenoga 1936. Dolazim u trenutku jednog od najturbulentnijih razdoblja čovječanstva, koje nije izmijenilo samo granice država već i ljude." U ovim dvjema rečenicama autor je sažeo ono što ga je odredilo i oblikovalo osobnost, bez čega ni njegova znanstvena karijera ne bi bila toliko plodonosna. A ljubav prema učenju začela se već u rodnom Stivanu gdje je pohađao prve četiri godine osnovne škole, da bi ostatak završio u Malom Lošinju u kojem je kasnije upisao trogodišnju srednju industrijsku školu metalskog smjera. Školovanje je nastavio u Srednjoj tehničkoj školi u Rijeci, a zatim na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1962. godine. Prvo zaposlenje dobio je na Institutu za alatne strojeve u Zagrebu, no ubrzo je otišao na sveučilište u Cincinnatiju u SAD-u gdje je predavao predmet Rezanje metala. Tamo je 1972. godine doktorirao iz područja proizvodnog strojarstva i obrade materijala odvajanjem čestica.
Opširnije:Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16 predstavljen i u Cresu
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 03 Listopad 2019 20:11
Nakon Malog Lošinja, u petak 20. rujna i u Cresu je predstavljen 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj. Ljetopis je posvećen razdoblju kratkotrajne, ali značajne francuske uprave na ovom otočju koja je trajala od 1806. do 1813. godine. Knjigu Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti napisala je profesorica povijesti i talijanskog jezika Giovanna Jerolimić te predstavlja prošireni diplomski rad kojeg je autorica 2017. godine obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli pod mentorstvom dr. sc. Slavena Bertoše. Potonji je creskoj publici i predstavio knjigu na promociji održanoj u Osnovnoj školi Frane Petrića. Događaj je vodio predsjednik Katedre i urednik ovog izdanja, dr. sc. Julijano Sokolić, a stanke je svojim izvedbama ispunila ženska klapa Teha.
U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 09 Rujan 2019 09:52
Četvrtog rujna 2019. godine napustio nas je maestro Dušan Prašelj, istaknuti glazbeni stvaratelj i istinski interpretator starih narodnih napjeva primorsko-otočnog i istarskog kraja. U svojoj bogatoj i dugogodišnjoj karijeri skladatelja, dirigenta i zborovođe, Dušan Prašelj je često posjećivao cresko-lošinjsko otočje. Bio je više godina tajnik pa ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima kod Viškova, koja je činila jednu od prvih katedri Čakavskog sabora. Svoj svestrani i bogati talent uz veliki rad ugradio je u očuvanje i interpretaciju starog istarsko-primorskog melosa stvorivši brojne nove skladbe koje će i ubuduće svjedočiti o iznimnoj vrijednosti jedinstvene glazbene kulture prepoznate i od strane UNESCO-a.
Za nas je važno što se tijekom godina njegovo zanimanje proširilo i na naš otočni kraj. Već je njegov učitelj Ivan Matetić Ronjgov istraživao otočne napjeve po Cresu i na Susku te su kao takvi sačuvani u velikoj pjesmarici Zaspal Pave, koju je u dva izdanja uredio upravo Dušan Prašelj. Za radio emisiju „Mantinjada Hrvatskog primorja“ na Radio Rijeci snimio je folklor i pjesme Nerezina. Kad je osnovao i vodio Riječki oratorijski zbor, nastupio je u Velom i Malom Lošinju. Nikad dotad nije crkva Sv. Antuna Pustinjaka odzvanjala takvim čudesnim zvukovima ovog jedinstvenog pjevačkog sastava. Naravno je bilo da je upravo naša Katedra pružila punu ruku suradnje koja se održala do kraja.
Opširnije:U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)
Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16
- Detalji
- Kreirano Utorak, 16 Srpanj 2019 11:38
Nakon pauze od desetak godina izašao je novi broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj broj 16 u kojem je objavljeno djelo mlade znanstvenice otočne povijesti Giovanne Jerolimić: Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti.
Radi se o proširenom diplomskom radu kojeg je Jerolimić obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2017. godine, a govori o turbulentnom razdoblju naših otoka nakon propasti Serenissime pa do dolaska pod austrijsku vlast 1815. godine. Na preporuku njenog mentora profesora dr. sc. Slavena Bertoše, edicija Otočki ljetopis je prihvatila rukopis koji je dopunjen novim podacima te je početkom srpnja 2019. izašla iz tiska knjiga od 132 stranice, lijepo ukoričena, sa zaklopkama koje sadrže autoričin životopis i popis svih dosad tiskanih Otočkih ljetopisa Cres-Lošinj.
Predstavljanje knjige održano je 15. srpnja na ljetnoj pozornici Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju pred velikim brojem štovatelja otočnih zavičajnih izdanja. Tom prilikom doputovali su i recenzenti knjige, doktori povijesnih znanosti Marko Jelenić iz Kanfanara, Josip Celić iz Zadra i prof. Slaven Bertoša iz Pule, koji su ovo izdanje na najbolji mogući način predstavili lošinjskoj publici.
Ova knjiga trebala bi biti i poticaj mladoj znanstvenici da ustraje na ozbiljnim istraživanjima otočne povijesti i kulture. Knjigu je uredio dr. sc. Julijano Sokolić, a tehničko oblikovanje, grafičku pripremu i tisak izvršilo Grafica Helvetica d.o.o. iz Rijeke.
Sjećanje na Petra Strčića
- Detalji
- Kreirano Petak, 28 Lipanj 2019 22:40
U nedjelju 23. lipnja 2019. u Rijeci je u 83. godini života umro akademik Petar Strčić, istaknuti povjesničar i arhivist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, gdje je sahranjen 27. lipnja 2019. godine.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. godine. Od 1961. do 1978. g. radio je u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, te od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000. godine, a od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.
Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke.
Nova knjiga Zavičajne biblioteke
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 03 Lipanj 2019 14:51
U svibnju mjesecu 2019. godine izašla je iz tiska dvojezična knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj pod rednim brojem 15. Autor je profesor talijanskog jezika i književnosti Francesco Pinelli, rođen 1907. u mjestu Castel d'Ario kod Mantove, gdje je i preminuo 1985. godine.
Čovjek s dva fakulteta, erudit, intelektualac koji je govorio više stranih jezika, a vladao latinskim i starogrčkim, došao je u sukob s ondašnjim režimom pa je 1938. godine premiješten iz Pomorske škole u Veneciji u Pomorsku školu u Mali Lošinj. Imao je tridesetjednu godinu kada se našao u otočnom okruženju nepoznatih ljudi i običaja, pa je nastojao upoznati način življenja, način govorenja i ponašanja ondašnjih Lošinjana. Stoga kada se vratio u rodni kraj 1943. godine tiskao je u Bolonji neveliku knjižicu „Lussinpiccolo“ gdje je opisao svoje impresije o Lošinju i njegovim žiteljima, a posvetio je svoje djelo učenicima lošinjske Nautike. Ujedno je ilustrirao svoju knjigu ondašnjim gradskim vedutama Malog Lošinja, pa time ovo djelo postaje i svojevrsni dokument jednog stanja i vremena.
Knjigu je s talijanskog jezika preveo Roman Karlović iz Rijeke, a uredio Bernard Balon, glavni i odgovorni urednik Zavičajne biblioteke od početka. Grafička priprema i tisak realizirani su u Grafica Helvetica d.o.o. u Rijeci.
Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 14 Veljača 2019 12:37
Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Malom Lošinju tiskala još jedno vrijedno izdanje, knjigu Nevere. Roman o otoku autora Tomislava Gospodnetića. Kao što je sugerirano u podnaslovu, priča je to o previranjima na Lošinju tijekom 20. stoljeća, ispripovijedana kroz sudbinu Bepa Jadrošića i njegove obitelji.
Predstavljanje knjige održano je 13. veljače 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj na kojem su, uz autora, govorile i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Čović te profesorica povijesti Lidija Kosmos koja je dala povijesni okvir radnje romana. Predstavljanje je moderirao predsjednik Katedre Julijano Sokolić, ujedno i autor predgovora knjige. Program je uveličala i klapa Čikat.
Večer za Balotu
- Detalji
- Kreirano Utorak, 18 Prosinac 2018 13:04
Večer za Balotu naziv je prigodnog programa kojim je Katedra Čakavskog sabora Cres – Lošinj obilježila 120. obljetnicu rođenja i 55. godišnjicu smrti ekonomista, sveučilišnog profesora, novinara i književnika Mije Mirkovića – Mate Balote.
Mijo Mirković, poznatiji kao Mate Balota, rođen je u Raklju 28. rujna 1898., a umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. U Pazinu je započeo gimnazijsko obrazovanje koje je završio u Moravskoj, kamo je evakuiran s obitelji tijekom Prvog svjetskog rata. Studirao je u Zagrebu, Beogradu, Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je 1923. i doktorirao disertacijom iz ekonomije. Budući da je u međuratnom razdoblju njegova rodna Istra pripala Italiji, svoj je radni vijek započeo u tadašnjoj Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji), prvo na pravnome fakultetu u Subotici, a kasnije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu. Od 1957. godine pa do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je velik broj knjiga i članaka iz područja ekonomije, pri čemu je pisao i o gospodarstvu cresko-lošinjskog otočja.