Predstavljena knjiga posvećena Elsi Bragato

U petak, 13. svibnja 2022. godine na ljetnoj pozirnici gradske knjižnice u Malom Lošinju predstavljena je knjiga Elsa, Lošinj ti se zahvaljuje = Elsa, Lussino ti ringrazia koja je 2021. godine objavljena u suizdavaštvu Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj i Zajednice Talijana Mali Lošinj.

Knjiga je posvećena spisateljici Elsi Bragato, rođenoj 1908. godine u Malom Lošinju, a preminuloj 2004. godine u Trstu. U rodnom je mjestu našla prvo zaposlenje profesorice crtanja i engleskog jezika u Pomorskoj školi, a zatim je, otišavši u Italiju 1948. godine, u Trstu poučavala engleski i talijanski jezik. Za list Voce Giuliana pisala je priče i zapise o rodnom zavičaju koji su kasnije objavljeni u 4 knjige: Una volta, a Lussin (izdana 1974.), Arie di Lussino (1978.), Lussin, sempre Lussin (1981.) i Lussino ti saluto (1990.). Njene priče prožete su ljubavlju i nostalgijom za Malim Lošinjem iz kojeg je svojevoljno otišla nakon promjene državne vlasti napustivši obitelj i prijatelje, no svoj rodni zavičaj nikada nije istinski ostavila nego ga je uvijek nosila u srcu. Budući da njeno djelo nije još kritički istraženo i valorizirano, ova knjiga doprinos je poznavanju njenog lika i djela.

Knjiga se najvećim dijelom zasniva na diplomskom radu Ksenije Benvin Medanić koja je i govorila na predstavljanju, a uz nju sudjelovali su urednik knjige Julijano Sokolić, predsjednica Katedre Olivela Franko, predsjednica Zajednice Talijana Anna Maria Saganić i profesorica talijanskog jezika Isabel Bani. Program su glazbom obogatile članice ženskog zbora Vittorio Craglietto uz pratnju Antonele Kunde na klaviru.

 

Elsa, nećemo te zaboraviti

Dužnost je i programska zadaća Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj voditi brigu o novim, ali i o starim, ponekad zaboravljenim imenima iz otočnog kulturnog kruga, koji su svojim djelovanjem svih zadužili, ostavljajući za sobom svoj trud i ljubav za rodnim krajem. Jedna od takvih sada već skoro zaboravljenih osoba je talijanska nastavnica i spisateljica Elsa Bragato, rođena u Malom Lošinju 8. studenog 1908. godine, a umrla u Trstu 13. prosinca 2004. godine. Pokopana je u Trstu, a onda prenesena u grobnicu svojih roditelja na sumartinskom groblju u Malom Lošinju 21. srpnja 2016. godine. 

Elsa Bragato se osposobila za učiteljicu engleskog jezika, a znala je i lijepo crtati. Odselila je u Italiju 1948. te uglavnom živjela do smrti u Trstu. Nije se udavala niti imala djece te je, zbog gubitka vida, zadnje godine života provela u jednoj ustanovi za slijepe osobe. 

Zahvaljujući vrijednom, zapravo sjajnom istraživačkom diplomskom radu Ksenije Benvin Medanić obranjenom na Sveučilištu u Zadru, sačuvani su svi relevantni podaci o Elsinu životu pa se moglo tiskati dvojezičnu proširenu monografiju naslovljenu ELSA, LUSSINO TI RINGRAZIA – ELSA, LOŠINJ TI SE ZAHVALJUJE kao 17. knjigu Zavičajne biblioteke Katedre Čakavskog sabora Cres  Lošinj. Izdanje je uredio Julijano Sokolić, prevodila oba jezika Melita Sciucca, a svoj hrvatski prilog dopisao Milan Rakovac. Za znakovit likovni i tekstualni doprinos izdanju zahvaljujemo Riti Cramer Giovannini koja je uvijek spremna na suradnju.

Opširnije:Elsa, nećemo te zaboraviti

Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu

 

Marta Fazlić, dugogodišnja članica Katedre Čakavskog sabora Cres- Lošinj i od 2007. godine članica njenog Upravnog odbora, dobila je godišnju nagradu Grada Malog Lošinja za 2021. godinu. Marta Fazlić rođena je u Rijeci 1964. godine. Osnovnu školu pohađala je u Malom Lošinju, a srednju školu u Malom Lošinju i Rovinju. Godine 1988. diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon čega se zaposlila u Jadranci d. d. na poslovima marketinga. Od 1996. godine direktorica je i glavna urednica Radija Mali Lošinj - Radija Jadranka. Aktivna je u podizanju ekološke svijesti, za što je dobila nagradu Ministarstva zaštite okoliša.

Poseban doprinos njegovanju čakavske besede i otočne baštine dala je kao autorica i voditeljica emisije Frižimenula koja se na Radio Jadranci emitira od 1997. godine i za koju je 2003. godine dobila nagradu Zlatni mikrofon Hrvatske udruge radija i novina. Autorica je i knjige Nonina otočna kuharica koja je tiskana u dva izdanja.

Opširnije:Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu

Izdana knjiga Čakavski dijalekt grada Cresa

Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj izdala je knjižicu Čakavski dijalekt grada Cresa. Prijevod je to s njemačkog na hrvatski jezik disertacije koju je Mate Tentor 1907. godine obranio pod nazivom Der čakavische Dialekt der Statdt Cres (Cherso) na bečkom sveučilištu. Tentor je rođen u Cresu 1882. godine, a umro je 1956. u Zagrebu. U Rijeci je završio gimnaziju, a potom je studirao slavistiku u Beču. Predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama te je radio u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku. Sastavljao je i čitanke za hrvatske pučke škole. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je jedan od osnivača Hrvatskog bibliotekarskog društva. Bavio se razvojem pisma te je proučavao latinicu, glagoljicu, ćirilicu i bosančicu, a disertacijom o dijalektu grada Cresa postao je pionir hrvatske dijalektologije.

Disertacija obrađuje specifičnu varijaciju čakavskog narječja kojom se govori(lo) u gradu Cresu. U uvodnom dijelu izložene su osnovne značajke creskog govora, a u nastavku je gramatika koja je podijeljena u dvije cjeline: Nauku o glasovima i Nauku o oblicima. Posljednji dio sadrži razmjerno skroman popis riječi, pri čemu Tentor veću pažnju pridaje njihovoj tvorbi i etimologiji, a manje objašnjavanju njihova značenja. Tentor je i sam svjestan svojih ograničenja pri obradi creskog govora te u uvodu napominje da „Ovaj rad u obzir uzima ukupnu strukturu našega dijalekta, pri čemu ne ulazi u detalje ni opsežna objašnjenja poznatih pojava. O naglasku ne mogu govoriti koliko bih želio jer sam i sam često bio zbunjen pri određivanju naglaska koji sam čuo. Naš je naglasak težak čak i onima koji vrlo dobro razlikuju štokavske naglaske. Osim toga prikupio sam malo materijala…“ Treba spomenuti da je Mate Tentor vrlo mlad napustio rodni Cres, nakon završetka pučke škole, što naglašava i urednik knjige Bernard Balon dok napominje da su neke riječi pogrešno protumačene. Disertaciju je s njemačkog na hrvatski prevela dr. sc. Nikolina Palašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a izdana je kao 16. knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka.

In memoriam - Tomislav Gospodnetić

Na zadnji dan srpnja mjeseca 2020. preminuo je u 76. godini starosti prof. Tomislav Gospodnetić, umirovljeni ravnatelj Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju.  Podrijetlom iz bračkog Dola, stigao je do lošinjskih obala 1969. i tu ostao do kraja života. 

Nalazio se među osnivačima Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj 31. listopada 1987. godine. Godine 1990. utemeljio je ogranak Matice hrvatske u Malom Lošinju i bio skoro trideset godina njen predsjednik. Stekavši visoko obrazovanje u Splitu i Zadru, a obdaren izvrsnim znanjem profesora hrvatske književnosti i povijesti, svojom je neodoljivom  komunikativnošću stekao brojne prijatelje na polju prosvjete, literature, glazbe i filma. Tako smo njegovom zaslugom imali prilike poslušati i neposredno razgovarati s Vladom Gotovcem, Tonkom Maroevićem, Lukom Paljetkom, Arsenom Dedićem, Miljenkom Smoje, Milanom Rakovcem, Arsenom Dedićem, Lordanom Zafranovićem, Enesom Kiševićem, da spomenem samo neke korifeje naše kulturne scene.

U mladim danima nalazimo ga među utemeljiteljima lošinjske muške klape Lošinj, danas Čikat. Uvijek je poticao mlade učenike i učenice literarnom stvaranju, a osnovavši amatersko kazalište otvorio je Lošinju ljepotu scenske umjetnosti. 

Opširnije:In memoriam - Tomislav Gospodnetić

Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina

Foto: M. KabalinKatedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj još se jednom pridružila slavljenju čakavske besede, ovaj put predstavljanjem knjige poezije pjesnika iz susjednog nakraja, Novog Vinodolskog. U srijedu, 4. ožujka, u gradskoj knjižnici u Malom Lošinju predstavljene su "Čilinbeči" Davida Kabalina Vinodolskog (1918. - 2012.) koji je svojim pjesmama obilježio razdoblje novije čakavske poezije. Čilinbeči na novljanskom dijalektu označavaju višebojne krhotine keramike i stakla koje se pronalaze na plažama, a za pjesnika one su metafora specifičnog pogleda na svijet. Knjiga predstavlja izbor od 207 Kabalinovih pjesama pisanih na čakavskom, osim pjesme "Mornarska" koja je na standardnom hrvatskom jeziku i mnogima je poznata kao uvodna pjesma Pomorske  večeri koja se desetljećima emitira ponedjeljkom na Prvom programu Hrvatskog radija i na regionalnim radio-postajama. U knjizi  je i rječnik manje poznatih novljanskih riječi i izraza.

Opširnije:Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina

Katedra dobila novu predsjednicu

Nova predsjednica O. Franko i dosadašnji predsjednik J. Sokolić (foto: B. Purić)U srijedu, 22. siječnja 2020. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj održana je redovna i izborna skupština Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj na kojoj je izabrana nova predsjednica, Olivela Franko.

Sjednica je započela minutom šutnje za nedavno preminule članove, Mariju Rogić i Roberta Polonija, te za preminule suradnike Katedre, Petra Strčića i Dušana Prašelja, a nastavila se izvještajem o radu u proteklom mandatu predsjednika Julijana Sokolića (2015.-2019.) i financijskim izvještajem za 2019. godinu. U tom razdoblju u nakladništvu Katedre izdani su 13., 14. i 15. broj Zavičajne biblioteke te 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. U sunakladništvu ili financijskom potporom Katedre izdano je 12 knjiga, među njima 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. Održane su prigodne večeri u sjećanje na Niku Pinčića i Miju Mirkovića (Matu Balotu) te su ostvarene suradnje s drugim Katedrama Čakavskog sabora i središnjicom u Žminju, zavičajnim društvima Tramuntana iz Belog, Bratohna iz Valuna, Društva Puntari iz Punte Križa te s Društvom sv. Frane iz Nerezina, kao i s Osnovnom školom Marija Martinolića u Malom Lošinju. Katedra je za dugogodišnju suradnju dobila priznanje od Ruralne otočne grupe - Muzej ovčarstva. Grad Mali Lošinj Katedri je povodom Dana Grada 2017. godine dodijelio godišnje priznanje, a Grad Cres joj je istim povodom 2018. godine dodijelio priznanje Pro Insula. U studenom 2017. godine Katedra je svečanom sjednicom obilježila 30 godina od svojeg osnutka. 

Opširnije:Katedra dobila novu predsjednicu

Izašao Otočki ljetopis Cres - Lošinj 17

U utorak 12. studenog predstavljen je 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, ujedno i 5. ljetopis posvećen pomorstvu Lošinja i Cresa. Posljednji broj jednake tematike izdan je 2005. godine i od te se godine nastavlja kronika Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj koja je, uz Katedru Čakavskog-sabora Cres-Lošinj, nakladnik ovog izdanja. U skladu s time, polovica od 421 stranice ljetopisa posvećena  je radu i aktivnostima pomorskog, ali i ostalih usmjerenja srednje škole. Uz detaljno opisane nastavne aktivnosti i popis diplomanata po zanimanjima od 2006. do 2018. godine, tu su i prilozi za povijest pomorskog školstva među kojima vrijedan doprinos predstavljaju učenički radovi na tu temu. Drugi dio ljetopisa obuhvaćaju raznovrsni članci koji su podijeljeni u nekoliko cjelina: Povijest pomorstva, Ostale teme (pomorske tematike, poput sportskog jedrenja), Smiron leti uspomena (o preminulim zaslužnim pojedincima), Osvrti i prikazi te Bibliografija. U stvaranju ovog ljetopisa sudjelovalo je 46 autora raznih struka i zanimanja, što svjedoči o sveobuhvatnom i interdisciplinarnom pristupu pomorstvu te na taj način zbornik sam po sebi postaje dokument vremena.

Opširnije:Izašao Otočki ljetopis Cres - Lošinj 17

Joomla templates by a4joomla