Izdana knjiga Čakavski dijalekt grada Cresa
- Detalji
- Kreirano Utorak, 22 Prosinac 2020 16:30
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj izdala je knjižicu Čakavski dijalekt grada Cresa. Prijevod je to s njemačkog na hrvatski jezik disertacije koju je Mate Tentor 1907. godine obranio pod nazivom Der čakavische Dialekt der Statdt Cres (Cherso) na bečkom sveučilištu. Tentor je rođen u Cresu 1882. godine, a umro je 1956. u Zagrebu. U Rijeci je završio gimnaziju, a potom je studirao slavistiku u Beču. Predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama te je radio u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku. Sastavljao je i čitanke za hrvatske pučke škole. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je jedan od osnivača Hrvatskog bibliotekarskog društva. Bavio se razvojem pisma te je proučavao latinicu, glagoljicu, ćirilicu i bosančicu, a disertacijom o dijalektu grada Cresa postao je pionir hrvatske dijalektologije.
Disertacija obrađuje specifičnu varijaciju čakavskog narječja kojom se govori(lo) u gradu Cresu. U uvodnom dijelu izložene su osnovne značajke creskog govora, a u nastavku je gramatika koja je podijeljena u dvije cjeline: Nauku o glasovima i Nauku o oblicima. Posljednji dio sadrži razmjerno skroman popis riječi, pri čemu Tentor veću pažnju pridaje njihovoj tvorbi i etimologiji, a manje objašnjavanju njihova značenja. Tentor je i sam svjestan svojih ograničenja pri obradi creskog govora te u uvodu napominje da „Ovaj rad u obzir uzima ukupnu strukturu našega dijalekta, pri čemu ne ulazi u detalje ni opsežna objašnjenja poznatih pojava. O naglasku ne mogu govoriti koliko bih želio jer sam i sam često bio zbunjen pri određivanju naglaska koji sam čuo. Naš je naglasak težak čak i onima koji vrlo dobro razlikuju štokavske naglaske. Osim toga prikupio sam malo materijala…“ Treba spomenuti da je Mate Tentor vrlo mlad napustio rodni Cres, nakon završetka pučke škole, što naglašava i urednik knjige Bernard Balon dok napominje da su neke riječi pogrešno protumačene. Disertaciju je s njemačkog na hrvatski prevela dr. sc. Nikolina Palašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a izdana je kao 16. knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka.
In memoriam - Tomislav Gospodnetić
- Detalji
- Kreirano Srijeda, 05 Kolovoz 2020 19:48
Na zadnji dan srpnja mjeseca 2020. preminuo je u 76. godini starosti prof. Tomislav Gospodnetić, umirovljeni ravnatelj Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju. Podrijetlom iz bračkog Dola, stigao je do lošinjskih obala 1969. i tu ostao do kraja života.
Nalazio se među osnivačima Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj 31. listopada 1987. godine. Godine 1990. utemeljio je ogranak Matice hrvatske u Malom Lošinju i bio skoro trideset godina njen predsjednik. Stekavši visoko obrazovanje u Splitu i Zadru, a obdaren izvrsnim znanjem profesora hrvatske književnosti i povijesti, svojom je neodoljivom komunikativnošću stekao brojne prijatelje na polju prosvjete, literature, glazbe i filma. Tako smo njegovom zaslugom imali prilike poslušati i neposredno razgovarati s Vladom Gotovcem, Tonkom Maroevićem, Lukom Paljetkom, Arsenom Dedićem, Miljenkom Smoje, Milanom Rakovcem, Arsenom Dedićem, Lordanom Zafranovićem, Enesom Kiševićem, da spomenem samo neke korifeje naše kulturne scene.
U mladim danima nalazimo ga među utemeljiteljima lošinjske muške klape Lošinj, danas Čikat. Uvijek je poticao mlade učenike i učenice literarnom stvaranju, a osnovavši amatersko kazalište otvorio je Lošinju ljepotu scenske umjetnosti.
Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina
- Detalji
- Kreirano Subota, 14 Ožujak 2020 21:12
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj još se jednom pridružila slavljenju čakavske besede, ovaj put predstavljanjem knjige poezije pjesnika iz susjednog nam kraja, Novog Vinodolskog. U srijedu, 4. ožujka, u gradskoj knjižnici u Malom Lošinju predstavljene su "Čilinbeči" Davida Kabalina Vinodolskog (1918. - 2012.) koji je svojim pjesmama obilježio razdoblje novije čakavske poezije. Čilinbeči na novljanskom dijalektu označavaju višebojne krhotine keramike i stakla koje se pronalaze na plažama, a za pjesnika one su metafora specifičnog pogleda na svijet. Knjiga predstavlja izbor od 207 Kabalinovih pjesama pisanih na čakavskom, osim pjesme "Mornarska" koja je na standardnom hrvatskom jeziku i mnogima je poznata kao uvodna pjesma Pomorske večeri koja se desetljećima emitira ponedjeljkom na Prvom programu Hrvatskog radija i na regionalnim radio-postajama. U knjizi je i rječnik manje poznatih novljanskih riječi i izraza.
Opširnije:Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina
Katedra dobila novu predsjednicu
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 30 Siječanj 2020 11:30
U srijedu, 22. siječnja 2020. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj održana je redovna i izborna skupština Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj na kojoj je izabrana nova predsjednica, Olivela Franko.
Sjednica je započela minutom šutnje za nedavno preminule članove, Mariju Rogić i Roberta Polonija, te za preminule suradnike Katedre, Petra Strčića i Dušana Prašelja, a nastavila se izvještajem o radu u proteklom mandatu predsjednika Julijana Sokolića (2015.-2019.) i financijskim izvještajem za 2019. godinu. U tom razdoblju u nakladništvu Katedre izdani su 13., 14. i 15. broj Zavičajne biblioteke te 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. U sunakladništvu ili financijskom potporom Katedre izdano je 12 knjiga, među njima 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. Održane su prigodne večeri u sjećanje na Niku Pinčića i Miju Mirkovića (Matu Balotu) te su ostvarene suradnje s drugim Katedrama Čakavskog sabora i središnjicom u Žminju, zavičajnim društvima Tramuntana iz Belog, Bratohna iz Valuna, Društva Puntari iz Punte Križa te s Društvom sv. Frane iz Nerezina, kao i s Osnovnom školom Marija Martinolića u Malom Lošinju. Katedra je za dugogodišnju suradnju dobila priznanje od Ruralne otočne grupe - Muzej ovčarstva. Grad Mali Lošinj Katedri je povodom Dana Grada 2017. godine dodijelio godišnje priznanje, a Grad Cres joj je istim povodom 2018. godine dodijelio priznanje Pro Insula. U studenom 2017. godine Katedra je svečanom sjednicom obilježila 30 godina od svojeg osnutka.
Izašao Otočki ljetopis Cres - Lošinj 17
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 18 Studeni 2019 21:06
U utorak 12. studenog predstavljen je 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, ujedno i 5. ljetopis posvećen pomorstvu Lošinja i Cresa. Posljednji broj jednake tematike izdan je 2005. godine i od te se godine nastavlja kronika Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj koja je, uz Katedru Čakavskog-sabora Cres-Lošinj, nakladnik ovog izdanja. U skladu s time, polovica od 421 stranice ljetopisa posvećena je radu i aktivnostima pomorskog, ali i ostalih usmjerenja srednje škole. Uz detaljno opisane nastavne aktivnosti i popis diplomanata po zanimanjima od 2006. do 2018. godine, tu su i prilozi za povijest pomorskog školstva među kojima vrijedan doprinos predstavljaju učenički radovi na tu temu. Drugi dio ljetopisa obuhvaćaju raznovrsni članci koji su podijeljeni u nekoliko cjelina: Povijest pomorstva, Ostale teme (pomorske tematike, poput sportskog jedrenja), Smiron leti uspomena (o preminulim zaslužnim pojedincima), Osvrti i prikazi te Bibliografija. U stvaranju ovog ljetopisa sudjelovalo je 46 autora raznih struka i zanimanja, što svjedoči o sveobuhvatnom i interdisciplinarnom pristupu pomorstvu te na taj način zbornik sam po sebi postaje dokument vremena.
Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
- Detalji
- Kreirano Petak, 01 Studeni 2019 22:45
U Malom Lošinju i Cresu predstavljena je knjiga Život i znanost Elsa Kuljanića, akademika i doktora tehničkih znanosti, svestrane ličnosti iznimno bogate i plodne karijere, ali i velikog zaljubljenika u svoj rodni kraj. "Ja sam otočanin koji je došao na svijet u Stivanu na otoku Cresu uoči Drugog svjetskog rata, 19. studenoga 1936. Dolazim u trenutku jednog od najturbulentnijih razdoblja čovječanstva, koje nije izmijenilo samo granice država već i ljude." U ovim dvjema rečenicama autor je sažeo ono što ga je odredilo i oblikovalo osobnost, bez čega ni njegova znanstvena karijera ne bi bila toliko plodonosna. A ljubav prema učenju začela se već u rodnom Stivanu gdje je pohađao prve četiri godine osnovne škole, da bi ostatak završio u Malom Lošinju u kojem je kasnije upisao trogodišnju srednju industrijsku školu metalskog smjera. Školovanje je nastavio u Srednjoj tehničkoj školi u Rijeci, a zatim na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1962. godine. Prvo zaposlenje dobio je na Institutu za alatne strojeve u Zagrebu, no ubrzo je otišao na sveučilište u Cincinnatiju u SAD-u gdje je predavao predmet Rezanje metala. Tamo je 1972. godine doktorirao iz područja proizvodnog strojarstva i obrade materijala odvajanjem čestica.
Opširnije:Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16 predstavljen i u Cresu
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 03 Listopad 2019 20:11
Nakon Malog Lošinja, u petak 20. rujna i u Cresu je predstavljen 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj. Ljetopis je posvećen razdoblju kratkotrajne, ali značajne francuske uprave na ovom otočju koja je trajala od 1806. do 1813. godine. Knjigu Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti napisala je profesorica povijesti i talijanskog jezika Giovanna Jerolimić te predstavlja prošireni diplomski rad kojeg je autorica 2017. godine obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli pod mentorstvom dr. sc. Slavena Bertoše. Potonji je creskoj publici i predstavio knjigu na promociji održanoj u Osnovnoj školi Frane Petrića. Događaj je vodio predsjednik Katedre i urednik ovog izdanja, dr. sc. Julijano Sokolić, a stanke je svojim izvedbama ispunila ženska klapa Teha.
U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 09 Rujan 2019 09:52
Četvrtog rujna 2019. godine napustio nas je maestro Dušan Prašelj, istaknuti glazbeni stvaratelj i istinski interpretator starih narodnih napjeva primorsko-otočnog i istarskog kraja. U svojoj bogatoj i dugogodišnjoj karijeri skladatelja, dirigenta i zborovođe, Dušan Prašelj je često posjećivao cresko-lošinjsko otočje. Bio je više godina tajnik pa ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima kod Viškova, koja je činila jednu od prvih katedri Čakavskog sabora. Svoj svestrani i bogati talent uz veliki rad ugradio je u očuvanje i interpretaciju starog istarsko-primorskog melosa stvorivši brojne nove skladbe koje će i ubuduće svjedočiti o iznimnoj vrijednosti jedinstvene glazbene kulture prepoznate i od strane UNESCO-a.
Za nas je važno što se tijekom godina njegovo zanimanje proširilo i na naš otočni kraj. Već je njegov učitelj Ivan Matetić Ronjgov istraživao otočne napjeve po Cresu i na Susku te su kao takvi sačuvani u velikoj pjesmarici Zaspal Pave, koju je u dva izdanja uredio upravo Dušan Prašelj. Za radio emisiju „Mantinjada Hrvatskog primorja“ na Radio Rijeci snimio je folklor i pjesme Nerezina. Kad je osnovao i vodio Riječki oratorijski zbor, nastupio je u Velom i Malom Lošinju. Nikad dotad nije crkva Sv. Antuna Pustinjaka odzvanjala takvim čudesnim zvukovima ovog jedinstvenog pjevačkog sastava. Naravno je bilo da je upravo naša Katedra pružila punu ruku suradnje koja se održala do kraja.
Opširnije:U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)