Nova knjiga Zavičajne biblioteke
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 03 Lipanj 2019 14:51
U svibnju mjesecu 2019. godine izašla je iz tiska dvojezična knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj pod rednim brojem 15. Autor je profesor talijanskog jezika i književnosti Francesco Pinelli, rođen 1907. u mjestu Castel d'Ario kod Mantove, gdje je i preminuo 1985. godine.
Čovjek s dva fakulteta, erudit, intelektualac koji je govorio više stranih jezika, a vladao latinskim i starogrčkim, došao je u sukob s ondašnjim režimom pa je 1938. godine premiješten iz Pomorske škole u Veneciji u Pomorsku školu u Mali Lošinj. Imao je tridesetjednu godinu kada se našao u otočnom okruženju nepoznatih ljudi i običaja, pa je nastojao upoznati način življenja, način govorenja i ponašanja ondašnjih Lošinjana. Stoga kada se vratio u rodni kraj 1943. godine tiskao je u Bolonji neveliku knjižicu „Lussinpiccolo“ gdje je opisao svoje impresije o Lošinju i njegovim žiteljima, a posvetio je svoje djelo učenicima lošinjske Nautike. Ujedno je ilustrirao svoju knjigu ondašnjim gradskim vedutama Malog Lošinja, pa time ovo djelo postaje i svojevrsni dokument jednog stanja i vremena.
Knjigu je s talijanskog jezika preveo Roman Karlović iz Rijeke, a uredio Bernard Balon, glavni i odgovorni urednik Zavičajne biblioteke od početka. Grafička priprema i tisak realizirani su u Grafica Helvetica d.o.o. u Rijeci.
Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 14 Veljača 2019 12:37
Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Malom Lošinju tiskala još jedno vrijedno izdanje, knjigu Nevere. Roman o otoku autora Tomislava Gospodnetića. Kao što je sugerirano u podnaslovu, priča je to o previranjima na Lošinju tijekom 20. stoljeća, ispripovijedana kroz sudbinu Bepa Jadrošića i njegove obitelji.
Predstavljanje knjige održano je 13. veljače 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj na kojem su, uz autora, govorile i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Čović te profesorica povijesti Lidija Kosmos koja je dala povijesni okvir radnje romana. Predstavljanje je moderirao predsjednik Katedre Julijano Sokolić, ujedno i autor predgovora knjige. Program je uveličala i klapa Čikat.
Večer za Balotu
- Detalji
- Kreirano Utorak, 18 Prosinac 2018 13:04
Večer za Balotu naziv je prigodnog programa kojim je Katedra Čakavskog sabora Cres – Lošinj obilježila 120. obljetnicu rođenja i 55. godišnjicu smrti ekonomista, sveučilišnog profesora, novinara i književnika Mije Mirkovića – Mate Balote.
Mijo Mirković, poznatiji kao Mate Balota, rođen je u Raklju 28. rujna 1898., a umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. U Pazinu je započeo gimnazijsko obrazovanje koje je završio u Moravskoj, kamo je evakuiran s obitelji tijekom Prvog svjetskog rata. Studirao je u Zagrebu, Beogradu, Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je 1923. i doktorirao disertacijom iz ekonomije. Budući da je u međuratnom razdoblju njegova rodna Istra pripala Italiji, svoj je radni vijek započeo u tadašnjoj Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji), prvo na pravnome fakultetu u Subotici, a kasnije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu. Od 1957. godine pa do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je velik broj knjiga i članaka iz područja ekonomije, pri čemu je pisao i o gospodarstvu cresko-lošinjskog otočja.
Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 01 Studeni 2018 19:57
Krajem listopada Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj predstavila je dvije svoje publikacije: zbornik 30 godina Katedre Čakavskog sabora Cres - Lošinj te pripovijetku creskog pisca Ante Tentora, Lijepa Mare. O zborniku, ujedno i o radu Katedre, govorio je njen predsjednik Julijano Sokolić. Spominjući početke djelovanja, osvrnuo se na sam čin ustanovljenja Katedre 31. listopada 1987. godine u hotelu Punta u Velom Lošinju gdje je, povodom 100. obljetnice od osnutka Hrvatske čitaonice u Malom Lošinju, održan znanstveni skup Čitaonički pokret u jugoslavenskim zemljama u XIX. stoljeću. Osvrnuo se i na dvojicu zaslužnih kulturnih djelatnika: Branka Fučića koji je, među ostalim, uredio Glagoljski lapidarij u Valunu te Andre Vida Mihičića (Beli, 1896. - Mali Lošinj, 1992.), povjesničara umjetnosti i pjesnika čije je dvije zbirke poezije izdala Katedra, a koji je tadašnjoj Općini Cres-Lošinj poklonio svoju vrijednu zbirku umjetnina, sada izloženu u palači Fritzi Lošinjskog muzeja. Od publikacija Sokolić je istaknuo dvije koje se svojim značajem izdvajaju od ostalih: Muku Gospodina našega Isukarsta koju je Franić Vodarić napisao krajem 17./početkom 18. stoljeća te Besedar Bejske Tramuntane Nikole Velčića. Posebno su spomenute udruge, kolektivni članovi Katedre: Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne i kulturne baštine "Tramuntana" u Belom, Zavičajno društvo "Bratohna" u Valunu, Zavičajno društvo "Puntari" u Punti Križa te Zavičajno i dobrotvorno društvo "sv. Frane" Nerezine - New York 1898 u Nerezinama.
Opširnije:Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke
Zavičajni kalendar obogatio knjižnicu osnovne škole
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 17 Svibanj 2018 21:50
Na priredbi održanoj povodom Dana Osnovne škole Maria Martinolića u Malom Lošinju, koji se obilježava 19. svibnja, pozdravnu riječ održao je i predsjednik Katedre, Julijano Sokolić. Tom prigodom poklonio je osnovnoj školi nekoliko primjeraka Zavičajnog kalendara cresko-lošinjskog otočja koji je Katedra izdala u sklopu nakladničke cjeline Otočki ljetopis Cres-Lošinj.
In memoriam - Marija Rogić
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 07 Svibanj 2018 07:49
U petak, 4. svibnja 2018. g., preminula je Marija Rogić (rođ. Žic), dugogodišnja članica Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj. Rođena je u Cresu 1935. g. gdje je i pohađala osnovnu školu, a zatim Učiteljsku školu u Puli. Od 1953. g. radi u Osnovnoj školi u Cresu, gdje je ostala do umirovljenja 1988. g. Njezine školske i izvanškolske aktivnosti bile su nebrojene i Marija ih je nastojala pošteno i ljudski odraditi. Među ostalim, uključila se u rad Društva "Naša djeca", Kulturno-povijesno društvo "Naša sloga" te u Omladinsku organizaciju. Vodila je tamburaški zbor u osnovnoj školi i volontirala u Gradskoj knjižnici. Bila je i u odboru Mjesne zajednice Cres, vijećnica u Skupštini Općine Cres-Lošinj, predsjednica Samoupravne interesne zajednice za kulturu Općine Cres-Lošinj i tajnica Društva prijatelja Cresa. Pri osnutku Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj 1987. g. izabrana je u Predsjedništvo, kasnije Upravni odbor, u kojem je djelovala dvadeset godina. Od 2004. bila je deset godina predsjednica Udruge umirovljenika Grada Cresa, a za svoje zasluge Grad Cres joj je 2006. g. dodijelio nagradu za životno djelo – Priznanje Frane Petrića.
O Katedri na Creskim analima
- Detalji
- Kreirano Petak, 04 Svibanj 2018 17:31
U petak, 4. svibnja 2018. godine u velikoj dvorani Zajednice Talijana u Cresu održan je II. znanstveno-stručni skup „Creski anali: od starine do današnjih dana“. Na skupu su održana 23 izlaganja različite tematike, s jedinim „ograničenjem“ da su vezana uz otok Cres ili njegove stanovnike. Izlaganja su raspoređena u 4 tematska bloka, a predsjednik Katedre, dr. sc. Julijano Sokolić govorio je o dugogodišnjoj prisutnosti i kulturno-prosvjetnom djelovanju Katedre Čakavskog Sabora Cres-Lošinj koja je prošle, 2017. godine obilježila 30-tu godišnjicu od osnutka. Predviđeno je da se izlaganja uobliče u članke koji će biti objavljeni u zborniku.
Pinčić - svjedok povijesnih obrata
- Detalji
- Kreirano Utorak, 06 Veljača 2018 23:44
U spomen na pjesnika, novinara i putopisca Nika Pinčića (1902.-1967.), u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju održana je književna večer, repriza one održane u prosincu u Ćunskom.
Pod nazivom "Mikulin život", nakon uvoda Julijana Sokolića iz Katedre Čakavskog-sabora Cres-Lošinj i Armide Vlašić iz Gradske knjižnice, Pinčićeve su stihove interpretirali članovi lošinjskog Kazališta "Josip A. Kraljić" - Lučano Nikolić, Boris Šegota i Yvonne Vidulić, uz klavirsku pratnju Gordane Šegota, koja je ovim povodom prvi put podarila glazbu nekima od stihova svestranog autora.