Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
- Detalji
- Kreirano Utorak, 07 Prosinac 2021 21:03
Marta Fazlić, dugogodišnja članica Katedre Čakavskog sabora Cres- Lošinj i od 2007. godine članica njenog Upravnog odbora, dobila je godišnju nagradu Grada Malog Lošinja za 2021. godinu. Marta Fazlić rođena je u Rijeci 1964. godine. Osnovnu školu pohađala je u Malom Lošinju, a srednju školu u Malom Lošinju i Rovinju. Godine 1988. diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon čega se zaposlila u Jadranci d. d. na poslovima marketinga. Od 1996. godine direktorica je i glavna urednica Radija Mali Lošinj - Radija Jadranka. Aktivna je u podizanju ekološke svijesti, za što je dobila nagradu Ministarstva zaštite okoliša.
Poseban doprinos njegovanju čakavske besede i otočne baštine dala je kao autorica i voditeljica emisije Frižimenula koja se na Radio Jadranci emitira od 1997. godine i za koju je 2003. godine dobila nagradu Zlatni mikrofon Hrvatske udruge radija i novina. Autorica je i knjige Nonina otočna kuharica koja je tiskana u dva izdanja.
Opširnije:Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
Izdana knjiga Čakavski dijalekt grada Cresa
- Detalji
- Kreirano Utorak, 22 Prosinac 2020 16:30
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj izdala je knjižicu Čakavski dijalekt grada Cresa. Prijevod je to s njemačkog na hrvatski jezik disertacije koju je Mate Tentor 1907. godine obranio pod nazivom Der čakavische Dialekt der Statdt Cres (Cherso) na bečkom sveučilištu. Tentor je rođen u Cresu 1882. godine, a umro je 1956. u Zagrebu. U Rijeci je završio gimnaziju, a potom je studirao slavistiku u Beču. Predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama te je radio u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku. Sastavljao je i čitanke za hrvatske pučke škole. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je jedan od osnivača Hrvatskog bibliotekarskog društva. Bavio se razvojem pisma te je proučavao latinicu, glagoljicu, ćirilicu i bosančicu, a disertacijom o dijalektu grada Cresa postao je pionir hrvatske dijalektologije.
Disertacija obrađuje specifičnu varijaciju čakavskog narječja kojom se govori(lo) u gradu Cresu. U uvodnom dijelu izložene su osnovne značajke creskog govora, a u nastavku je gramatika koja je podijeljena u dvije cjeline: Nauku o glasovima i Nauku o oblicima. Posljednji dio sadrži razmjerno skroman popis riječi, pri čemu Tentor veću pažnju pridaje njihovoj tvorbi i etimologiji, a manje objašnjavanju njihova značenja. Tentor je i sam svjestan svojih ograničenja pri obradi creskog govora te u uvodu napominje da „Ovaj rad u obzir uzima ukupnu strukturu našega dijalekta, pri čemu ne ulazi u detalje ni opsežna objašnjenja poznatih pojava. O naglasku ne mogu govoriti koliko bih želio jer sam i sam često bio zbunjen pri određivanju naglaska koji sam čuo. Naš je naglasak težak čak i onima koji vrlo dobro razlikuju štokavske naglaske. Osim toga prikupio sam malo materijala…“ Treba spomenuti da je Mate Tentor vrlo mlad napustio rodni Cres, nakon završetka pučke škole, što naglašava i urednik knjige Bernard Balon dok napominje da su neke riječi pogrešno protumačene. Disertaciju je s njemačkog na hrvatski prevela dr. sc. Nikolina Palašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a izdana je kao 16. knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka.
In memoriam - Tomislav Gospodnetić
- Detalji
- Kreirano Srijeda, 05 Kolovoz 2020 19:48
Na zadnji dan srpnja mjeseca 2020. preminuo je u 76. godini starosti prof. Tomislav Gospodnetić, umirovljeni ravnatelj Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju. Podrijetlom iz bračkog Dola, stigao je do lošinjskih obala 1969. i tu ostao do kraja života.
Nalazio se među osnivačima Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj 31. listopada 1987. godine. Godine 1990. utemeljio je ogranak Matice hrvatske u Malom Lošinju i bio skoro trideset godina njen predsjednik. Stekavši visoko obrazovanje u Splitu i Zadru, a obdaren izvrsnim znanjem profesora hrvatske književnosti i povijesti, svojom je neodoljivom komunikativnošću stekao brojne prijatelje na polju prosvjete, literature, glazbe i filma. Tako smo njegovom zaslugom imali prilike poslušati i neposredno razgovarati s Vladom Gotovcem, Tonkom Maroevićem, Lukom Paljetkom, Arsenom Dedićem, Miljenkom Smoje, Milanom Rakovcem, Arsenom Dedićem, Lordanom Zafranovićem, Enesom Kiševićem, da spomenem samo neke korifeje naše kulturne scene.
U mladim danima nalazimo ga među utemeljiteljima lošinjske muške klape Lošinj, danas Čikat. Uvijek je poticao mlade učenike i učenice literarnom stvaranju, a osnovavši amatersko kazalište otvorio je Lošinju ljepotu scenske umjetnosti.
Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina
- Detalji
- Kreirano Subota, 14 Ožujak 2020 21:12
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj još se jednom pridružila slavljenju čakavske besede, ovaj put predstavljanjem knjige poezije pjesnika iz susjednog nam kraja, Novog Vinodolskog. U srijedu, 4. ožujka, u gradskoj knjižnici u Malom Lošinju predstavljene su "Čilinbeči" Davida Kabalina Vinodolskog (1918. - 2012.) koji je svojim pjesmama obilježio razdoblje novije čakavske poezije. Čilinbeči na novljanskom dijalektu označavaju višebojne krhotine keramike i stakla koje se pronalaze na plažama, a za pjesnika one su metafora specifičnog pogleda na svijet. Knjiga predstavlja izbor od 207 Kabalinovih pjesama pisanih na čakavskom, osim pjesme "Mornarska" koja je na standardnom hrvatskom jeziku i mnogima je poznata kao uvodna pjesma Pomorske večeri koja se desetljećima emitira ponedjeljkom na Prvom programu Hrvatskog radija i na regionalnim radio-postajama. U knjizi je i rječnik manje poznatih novljanskih riječi i izraza.
Opširnije:Čilinbeči - dašak novljanskog kraja iz pera Davida Kabalina
Katedra dobila novu predsjednicu
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 30 Siječanj 2020 11:30
U srijedu, 22. siječnja 2020. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj održana je redovna i izborna skupština Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj na kojoj je izabrana nova predsjednica, Olivela Franko.
Sjednica je započela minutom šutnje za nedavno preminule članove, Mariju Rogić i Roberta Polonija, te za preminule suradnike Katedre, Petra Strčića i Dušana Prašelja, a nastavila se izvještajem o radu u proteklom mandatu predsjednika Julijana Sokolića (2015.-2019.) i financijskim izvještajem za 2019. godinu. U tom razdoblju u nakladništvu Katedre izdani su 13., 14. i 15. broj Zavičajne biblioteke te 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. U sunakladništvu ili financijskom potporom Katedre izdano je 12 knjiga, među njima 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj. Održane su prigodne večeri u sjećanje na Niku Pinčića i Miju Mirkovića (Matu Balotu) te su ostvarene suradnje s drugim Katedrama Čakavskog sabora i središnjicom u Žminju, zavičajnim društvima Tramuntana iz Belog, Bratohna iz Valuna, Društva Puntari iz Punte Križa te s Društvom sv. Frane iz Nerezina, kao i s Osnovnom školom Marija Martinolića u Malom Lošinju. Katedra je za dugogodišnju suradnju dobila priznanje od Ruralne otočne grupe - Muzej ovčarstva. Grad Mali Lošinj Katedri je povodom Dana Grada 2017. godine dodijelio godišnje priznanje, a Grad Cres joj je istim povodom 2018. godine dodijelio priznanje Pro Insula. U studenom 2017. godine Katedra je svečanom sjednicom obilježila 30 godina od svojeg osnutka.
Izašao Otočki ljetopis Cres - Lošinj 17
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 18 Studeni 2019 21:06
U utorak 12. studenog predstavljen je 17. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, ujedno i 5. ljetopis posvećen pomorstvu Lošinja i Cresa. Posljednji broj jednake tematike izdan je 2005. godine i od te se godine nastavlja kronika Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj koja je, uz Katedru Čakavskog-sabora Cres-Lošinj, nakladnik ovog izdanja. U skladu s time, polovica od 421 stranice ljetopisa posvećena je radu i aktivnostima pomorskog, ali i ostalih usmjerenja srednje škole. Uz detaljno opisane nastavne aktivnosti i popis diplomanata po zanimanjima od 2006. do 2018. godine, tu su i prilozi za povijest pomorskog školstva među kojima vrijedan doprinos predstavljaju učenički radovi na tu temu. Drugi dio ljetopisa obuhvaćaju raznovrsni članci koji su podijeljeni u nekoliko cjelina: Povijest pomorstva, Ostale teme (pomorske tematike, poput sportskog jedrenja), Smiron leti uspomena (o preminulim zaslužnim pojedincima), Osvrti i prikazi te Bibliografija. U stvaranju ovog ljetopisa sudjelovalo je 46 autora raznih struka i zanimanja, što svjedoči o sveobuhvatnom i interdisciplinarnom pristupu pomorstvu te na taj način zbornik sam po sebi postaje dokument vremena.
Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
- Detalji
- Kreirano Petak, 01 Studeni 2019 22:45
U Malom Lošinju i Cresu predstavljena je knjiga Život i znanost Elsa Kuljanića, akademika i doktora tehničkih znanosti, svestrane ličnosti iznimno bogate i plodne karijere, ali i velikog zaljubljenika u svoj rodni kraj. "Ja sam otočanin koji je došao na svijet u Stivanu na otoku Cresu uoči Drugog svjetskog rata, 19. studenoga 1936. Dolazim u trenutku jednog od najturbulentnijih razdoblja čovječanstva, koje nije izmijenilo samo granice država već i ljude." U ovim dvjema rečenicama autor je sažeo ono što ga je odredilo i oblikovalo osobnost, bez čega ni njegova znanstvena karijera ne bi bila toliko plodonosna. A ljubav prema učenju začela se već u rodnom Stivanu gdje je pohađao prve četiri godine osnovne škole, da bi ostatak završio u Malom Lošinju u kojem je kasnije upisao trogodišnju srednju industrijsku školu metalskog smjera. Školovanje je nastavio u Srednjoj tehničkoj školi u Rijeci, a zatim na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1962. godine. Prvo zaposlenje dobio je na Institutu za alatne strojeve u Zagrebu, no ubrzo je otišao na sveučilište u Cincinnatiju u SAD-u gdje je predavao predmet Rezanje metala. Tamo je 1972. godine doktorirao iz područja proizvodnog strojarstva i obrade materijala odvajanjem čestica.
Opširnije:Predstavljena knjiga Život i znanost akademika Elsa Kuljanića
Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16 predstavljen i u Cresu
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 03 Listopad 2019 20:11
Nakon Malog Lošinja, u petak 20. rujna i u Cresu je predstavljen 16. broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj. Ljetopis je posvećen razdoblju kratkotrajne, ali značajne francuske uprave na ovom otočju koja je trajala od 1806. do 1813. godine. Knjigu Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti napisala je profesorica povijesti i talijanskog jezika Giovanna Jerolimić te predstavlja prošireni diplomski rad kojeg je autorica 2017. godine obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli pod mentorstvom dr. sc. Slavena Bertoše. Potonji je creskoj publici i predstavio knjigu na promociji održanoj u Osnovnoj školi Frane Petrića. Događaj je vodio predsjednik Katedre i urednik ovog izdanja, dr. sc. Julijano Sokolić, a stanke je svojim izvedbama ispunila ženska klapa Teha.