Početna
Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
- Detalji
- Kreirano Utorak, 07 Prosinac 2021 21:03
Marta Fazlić, dugogodišnja članica Katedre Čakavskog sabora Cres- Lošinj i od 2007. godine članica njenog Upravnog odbora, dobila je godišnju nagradu Grada Malog Lošinja za 2021. godinu. Marta Fazlić rođena je u Rijeci 1964. godine. Osnovnu školu pohađala je u Malom Lošinju, a srednju školu u Malom Lošinju i Rovinju. Godine 1988. diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon čega se zaposlila u Jadranci d. d. na poslovima marketinga. Od 1996. godine direktorica je i glavna urednica Radija Mali Lošinj - Radija Jadranka. Aktivna je u podizanju ekološke svijesti, za što je dobila nagradu Ministarstva zaštite okoliša.
Poseban doprinos njegovanju čakavske besede i otočne baštine dala je kao autorica i voditeljica emisije Frižimenula koja se na Radio Jadranci emitira od 1997. godine i za koju je 2003. godine dobila nagradu Zlatni mikrofon Hrvatske udruge radija i novina. Autorica je i knjige Nonina otočna kuharica koja je tiskana u dva izdanja.
Opširnije:Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
Izdana knjiga Čakavski dijalekt grada Cresa
- Detalji
- Kreirano Utorak, 22 Prosinac 2020 16:30
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj izdala je knjižicu Čakavski dijalekt grada Cresa. Prijevod je to s njemačkog na hrvatski jezik disertacije koju je Mate Tentor 1907. godine obranio pod nazivom Der čakavische Dialekt der Statdt Cres (Cherso) na bečkom sveučilištu. Tentor je rođen u Cresu 1882. godine, a umro je 1956. u Zagrebu. U Rijeci je završio gimnaziju, a potom je studirao slavistiku u Beču. Predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama te je radio u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku. Sastavljao je i čitanke za hrvatske pučke škole. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je jedan od osnivača Hrvatskog bibliotekarskog društva. Bavio se razvojem pisma te je proučavao latinicu, glagoljicu, ćirilicu i bosančicu, a disertacijom o dijalektu grada Cresa postao je pionir hrvatske dijalektologije.
Disertacija obrađuje specifičnu varijaciju čakavskog narječja kojom se govori(lo) u gradu Cresu. U uvodnom dijelu izložene su osnovne značajke creskog govora, a u nastavku je gramatika koja je podijeljena u dvije cjeline: Nauku o glasovima i Nauku o oblicima. Posljednji dio sadrži razmjerno skroman popis riječi, pri čemu Tentor veću pažnju pridaje njihovoj tvorbi i etimologiji, a manje objašnjavanju njihova značenja. Tentor je i sam svjestan svojih ograničenja pri obradi creskog govora te u uvodu napominje da „Ovaj rad u obzir uzima ukupnu strukturu našega dijalekta, pri čemu ne ulazi u detalje ni opsežna objašnjenja poznatih pojava. O naglasku ne mogu govoriti koliko bih želio jer sam i sam često bio zbunjen pri određivanju naglaska koji sam čuo. Naš je naglasak težak čak i onima koji vrlo dobro razlikuju štokavske naglaske. Osim toga prikupio sam malo materijala…“ Treba spomenuti da je Mate Tentor vrlo mlad napustio rodni Cres, nakon završetka pučke škole, što naglašava i urednik knjige Bernard Balon dok napominje da su neke riječi pogrešno protumačene. Disertaciju je s njemačkog na hrvatski prevela dr. sc. Nikolina Palašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a izdana je kao 16. knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka.
In memoriam - Tomislav Gospodnetić
- Detalji
- Kreirano Srijeda, 05 Kolovoz 2020 19:48
Na zadnji dan srpnja mjeseca 2020. preminuo je u 76. godini starosti prof. Tomislav Gospodnetić, umirovljeni ravnatelj Srednje škole Ambroza Haračića u Malom Lošinju. Podrijetlom iz bračkog Dola, stigao je do lošinjskih obala 1969. i tu ostao do kraja života.
Nalazio se među osnivačima Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj 31. listopada 1987. godine. Godine 1990. utemeljio je ogranak Matice hrvatske u Malom Lošinju i bio skoro trideset godina njen predsjednik. Stekavši visoko obrazovanje u Splitu i Zadru, a obdaren izvrsnim znanjem profesora hrvatske književnosti i povijesti, svojom je neodoljivom komunikativnošću stekao brojne prijatelje na polju prosvjete, literature, glazbe i filma. Tako smo njegovom zaslugom imali prilike poslušati i neposredno razgovarati s Vladom Gotovcem, Tonkom Maroevićem, Lukom Paljetkom, Arsenom Dedićem, Miljenkom Smoje, Milanom Rakovcem, Arsenom Dedićem, Lordanom Zafranovićem, Enesom Kiševićem, da spomenem samo neke korifeje naše kulturne scene.
U mladim danima nalazimo ga među utemeljiteljima lošinjske muške klape Lošinj, danas Čikat. Uvijek je poticao mlade učenike i učenice literarnom stvaranju, a osnovavši amatersko kazalište otvorio je Lošinju ljepotu scenske umjetnosti.